Bezbednost dece na Internetu
Bezbednost dece na Internetu podrazumeva i fizičku i psihičku zaštitu dece tokom obavljanja uobičajenih aktivnosti na Internetu. Deca svakodnevno posećuju socijalne mreže, pregledaju web stranice, ćaskaju i igraju online igrice, pa ih stoga treba upoznati sa opasnostima na internetu i negativnim efektima nekontrolisanog korišćenja interneta.
Naša iskustva i saveti
- Koristite bezbedan računar i softver. Ako koristite deljeni računar (u učionici, igraonici ili internet kafeu) ne čuvajte lozinke i uvek se odjavite sa svih sajtova ili servisa nakon prestanka korišćenja računara.
- Softver i ostale sadržaje preuzimajte samo sa sigurnih lokacija. Sajtovi koji nude "besplatno" sadržaje koji nisu besplatni, obično su nebezbedni sajtovi za zadatkom da instaliraju maliciozni softver na vaš računar.
- Web kameru koristite samo kada komunicirate sa poznatim osobama. Takođe, vaše slike ili ostale sadržaje nemojte deliti sa neznancima. Slike drugova nemojte obajvljivati bez njihovog znanja.
- Kontakt sa nepoznatim osobama treba izbegavati, a poruke od nepoznatih osoba treba blokirati. Sastanci se ne smeju prihvatati ni sa nepoznatim osobama, ni sa "internet drugovima", bez obzira koliko ih dugo poznajete "na internetu".
- Ako je neko bezobrazan i agresivan, treba prekinuti komunikaciju sa njim. Ako vam neko preti, maltretira vas ili šikanira, te poruke treba sačuvati i pokazati ih roditeljima.
- Poslednje pravilo je da se na Internetu treba ponašati odgovorno kao i u realnom svetu. Ne trebate činiti ono što ne želite da se vama desi.
Bezbednost na Facebooku
Na ovoj najpopularnijoj društvenoj mreži možemo naći dosta interesantnih sadržaja, možemo pronaći prijatelje, ali možemo pronaći i one koji nam nisu prijatelji! U video klipu koji sledi pokušaćemo dati korisne savete kako da beznedno podesite svoj Facebook nalog:
Iako ste podesili profil po našim savetima, na facebooku možete naići na maliciozne aplikacije i linkove. Maliciozne aplikacije predstavljaju skripte, aplikacije i stranice koje navode korisnika da preuzme virus, ili ga navode na fišing. Vrlo često zlonamerni korisnici povezuju i kombinuju, pa tako postoje stranice koje pored što vam ukradu pristupne podatke, usput vam daju i virus, i naprave još problema na računaru. Pre svega, ovakve aplikacije se vezuju za sadržaj koji uvek priziva mnogo pažnje, da li su u pitanju provokativne fotografije ili video snimci poznatih ličnosti, ili opet snimci kako su se „vaši prijatelji izblamirali“. I korisnik ne obraćajući pažnju mnogo na stranicu ima fokus ka tom sadržaju i upravo tu se dešava prelomna tačka. Kada je u pitanju virus, korisniku se najčešće prikazuje prozor koji je skoro identičan sa facebook stranicom za video snimke, ili youtube stranici video snimka ali vam traži da instalirate Flash playar kako bi videli snimak. Možete sad i da zaključite da je upravo taj „Flash player“ virus, i da nipošto ne treba instalirati. Uvek treba obratiti pažnju na adresu sajta, jer prevaranti uvek koriste adrese koje podsećaju na pravu adresu sajta (facebook.com i youtube.com) ali ako nisu u potpunosti iste adrese, po tome ćete prepoznati da je u pitanju lažna stranica.
Mit koji vlada među korisnicima facebook-a o "hakerima" koji provaljuju Facebook servere i kradu lozinke Facebook korisnika je netačan. Krivci za "hakovane" facebook profile zapravo su sami korisnici koji bivaju "upecani". Phishing (fišing) je proces prevare korisnika da ostavi svoje pristupne podatke kradljivcu. Kradljivac takođe koristi gore-navedenu metodu da korisnika zaintrigira sa veoma zanimljivim sadržajem, i u iščekivanju da što pre vidi taj sadržaj korisnik ne obrati pažnju da prepozna da je u pitanju prevara. Korisniku se pojavljuje stranica za ponovno logovanje, i kada korisnik unese svoje podatke, oni se prosleđuju kradljivcu, i na taj način dolazi do krađe i otimanja profila.
Da rezimiramo:
Sledeći mit na facebooku je da pomoću stranica "Ko ti gleda profil" možete saznati ko vam je posećivao profil. Odmah da odgovimo NE MOŽETE SAZNATI KO VAM GLEDA PROFIL NA FACEBOOKU. Ovakve stranice su čista prevara. Ni jedna od njih Vam neće pokazati ko Vam zapravo gleda profil. Na suprot tome, ona će kreatoru stranice pokazati ko je nju gledao, lajkovao, komentarisao na stranici i sl. Ali nije problem u tome. Problem je zapravo u tome što te stranice se često koriste za prikupljanje e-mail adresa i/ili drugih podataka korisnika. Kada vi lajkujete stranu, ona njenom kreatoru prosledi informacije o Vama. Posle toga on podatke može da upotrebi za bilo šta. Najmanji problem je kada Vam na e-mail adresu počnu stizati neželjene reklame, ali problemi mogu biti i mnogo gori. Zato Vam savetujemo da ne lajkujete ovakve stranice, jer nećete postići svoj cilj - nećete saznati ko vam gleda profil. Unlike ovakvih stranica nije od pomoći. Kada je jednom lajkujete, podaci o Vama odlaze tvorcu stranice.
Mit koji vlada među korisnicima facebook-a o "hakerima" koji provaljuju Facebook servere i kradu lozinke Facebook korisnika je netačan. Krivci za "hakovane" facebook profile zapravo su sami korisnici koji bivaju "upecani". Phishing (fišing) je proces prevare korisnika da ostavi svoje pristupne podatke kradljivcu. Kradljivac takođe koristi gore-navedenu metodu da korisnika zaintrigira sa veoma zanimljivim sadržajem, i u iščekivanju da što pre vidi taj sadržaj korisnik ne obrati pažnju da prepozna da je u pitanju prevara. Korisniku se pojavljuje stranica za ponovno logovanje, i kada korisnik unese svoje podatke, oni se prosleđuju kradljivcu, i na taj način dolazi do krađe i otimanja profila.
Da rezimiramo:
- Proverite i podesite privatnost vaših podataka objavljenih na facebook-u, jer je mnogo toga javno prema početnim podešavanjima
- Izbegavajte stranice koje tvrde da će vam pokazati ko vam gleda profil
- Izbegavajte stranice koje vam nude da menjate izgled profila
- Izbegavajte stranice koje zahtevaju da ih lajkujete, kako bi videli sadržaj
- Nipošto nemojte unositi svoju lozinku pre nego što proverite internet adresu na kojoj se nalazite – ukoliko adresa nije facebook.com nemojte unositi lozinku
- Koristite verifikaciju računara putem mobilnog telefona
- Uključite SSL protokol da pristupate facebook-u isključivo preko https://www.facebook.com/
- NIKOM NE DAJTE SVOJU LOZINKU, ni dečku-devojci, bratu, sestri, najboljem prijatelju – NIKOM. Jer da podsetimo, ukoliko se posvađate sa nekim od njih, vrlo lako će vam napraviti mnogo problema... jednostavno zadržite za sebe
- Koristite posebnu email adresu za facebook, i obavezno da lozinke budu različite od email i facebook naloga, time ćete sprečiti dalji pristup vašim nalozima ukoliko neko neovlašćeno pristupi vašem nalogu.
Sledeći mit na facebooku je da pomoću stranica "Ko ti gleda profil" možete saznati ko vam je posećivao profil. Odmah da odgovimo NE MOŽETE SAZNATI KO VAM GLEDA PROFIL NA FACEBOOKU. Ovakve stranice su čista prevara. Ni jedna od njih Vam neće pokazati ko Vam zapravo gleda profil. Na suprot tome, ona će kreatoru stranice pokazati ko je nju gledao, lajkovao, komentarisao na stranici i sl. Ali nije problem u tome. Problem je zapravo u tome što te stranice se često koriste za prikupljanje e-mail adresa i/ili drugih podataka korisnika. Kada vi lajkujete stranu, ona njenom kreatoru prosledi informacije o Vama. Posle toga on podatke može da upotrebi za bilo šta. Najmanji problem je kada Vam na e-mail adresu počnu stizati neželjene reklame, ali problemi mogu biti i mnogo gori. Zato Vam savetujemo da ne lajkujete ovakve stranice, jer nećete postići svoj cilj - nećete saznati ko vam gleda profil. Unlike ovakvih stranica nije od pomoći. Kada je jednom lajkujete, podaci o Vama odlaze tvorcu stranice.
Elektronsko nasilje
Elektronsko nasilje uključuje bilo kakav oblik slanja poruka putem Interneta ili mobilnih telefona koji ima za cilj povređivanje, uznemiravanje ili bilo kakvo drugo nanošenje štete licu koji ne može da se zaštiti od takvih postupaka. Pojavljuje se u obliku tekstualnih ili video poruka, fotografija ili poziva, i uključuje: uznemiravanje, uhođenje, vređanje, širenje nasilnih i uvredljivih komentara, slanje pretećih poruka i slično.
E-nasilje (elektronsko nasilje = cyberbullying) se najčeće javlja kod mladih, odnosno dece uzrasta do 19 godina, gde su uglavnom deca i počinitelji i žrtve e-nasilja. Uglavnom je reč o vršnjačkom nasilju preko Interneta ili mobilnog telefona, u svetu poznato kao cyberbullying.
Elektronsko nasilje se dešava kada maloletno lice:
Bez fizičkog kontakta sa drugom decom, odnosno krijući se iza monitora, deca i mladi teže shvataju štetu koju njihove reči ili postupci mogu da nanesu. Ovakvo nasilje često prouzrokuje ozbiljnije posledice za žrtvu od klasičnog zlostavljanja jer pisana reč ostavlja jači utisak, dostupno je većem broju dece, a poruku, sliku ili video sa ponižavajućim sadržajem, zlostavljana osoba može više puta pročitati ili videti i ponovo proživljavati isti bol. Pored toga, teško je pobeći od uznemiravanja ove vrste jer je kompjuter kao sredstvo napada, najčešće kući. U tom smislu, Internet briše ’’društvene kočnice’’. Deca govore i čine stvari koje ne bi mogli u diektnoj komunikaciji ’’licem u lice’’. Takođe, anonimnost na Internetu počiniocima nasilja daje osećaj da nekažnjeno mogu da krše socijalne norme i ograničenja, što rezultira navedenim ponašanjem.
Neki od znakova da dete trpi šikaniranje:
Neki od znakova da dete šikanira drugu decu:
________________________________________
Napomena: prilikom izrade ove stranice bloga "Bezbednost dece na internetu", kao inspiracija korišćeni su tekstovi sa sajtova e-bezbednost.rs i kliknibezbedno.rs.
Video materijal na ovoj stranici kreiran je u aplikaciji Windows Movie Maker.
E-nasilje (elektronsko nasilje = cyberbullying) se najčeće javlja kod mladih, odnosno dece uzrasta do 19 godina, gde su uglavnom deca i počinitelji i žrtve e-nasilja. Uglavnom je reč o vršnjačkom nasilju preko Interneta ili mobilnog telefona, u svetu poznato kao cyberbullying.
Elektronsko nasilje se dešava kada maloletno lice:
- Šalje uznemiravajuće poruke mobilnim telefonom, e-mailom ili na četu
- Ukrade ili promeni lozinku za e-mail ili nadimak (nick) na četu
- Objavi privatne podatke ili neistine na četu, blogu ili Internet stranici
- Šalje uznemiravajuće slike putem e-maila ili MMS poruka na mobilnom telefonu
- Postavlja Internet ankete o žrtvi
- Šalje viruse na e-mail ili mobilni telefon
- Šalje pornografiju ili neželjenu poštu na e-mail ili mobilni telefon
- Lažno se predstavlja kao druga osoba ili kao dete.
Bez fizičkog kontakta sa drugom decom, odnosno krijući se iza monitora, deca i mladi teže shvataju štetu koju njihove reči ili postupci mogu da nanesu. Ovakvo nasilje često prouzrokuje ozbiljnije posledice za žrtvu od klasičnog zlostavljanja jer pisana reč ostavlja jači utisak, dostupno je većem broju dece, a poruku, sliku ili video sa ponižavajućim sadržajem, zlostavljana osoba može više puta pročitati ili videti i ponovo proživljavati isti bol. Pored toga, teško je pobeći od uznemiravanja ove vrste jer je kompjuter kao sredstvo napada, najčešće kući. U tom smislu, Internet briše ’’društvene kočnice’’. Deca govore i čine stvari koje ne bi mogli u diektnoj komunikaciji ’’licem u lice’’. Takođe, anonimnost na Internetu počiniocima nasilja daje osećaj da nekažnjeno mogu da krše socijalne norme i ograničenja, što rezultira navedenim ponašanjem.
Neki od znakova da dete trpi šikaniranje:
- Žale se da ih druga deca ili grupa dece ne vole
- Preokupirani su pitanjima koja se tiču drugarstva
- Nisko samopouzdanje. Osećaju da nisu dobri koliko i ostali
- Ne žele da idu u školu ili na druge aktivnosti
- Provode previše vremena za računarom
- Misteriozni su kad su u pitanju online aktivnosti
- Nedostatak zainteresovanosti za zbližavanje s drugom decom
Neki od znakova da dete šikanira drugu decu:
- Ponašaju se kao da je njihova grupa drugara superiornija u odnosu na ostale
- Provode puno vremena za računarom u svojoj sobi
- Sakrivaju od roditelja svoje aktivnosti na računaru
- Hvale se da koriste Internet da bi pravili šale na tuđi račun ili krali drugoj deci šifre
- Konstantno ismevaju drugu decu
- Prave problem u školi ili u nekoj drugoj zajednici, tako što koriste računar za neprikladne svrhe
________________________________________
Napomena: prilikom izrade ove stranice bloga "Bezbednost dece na internetu", kao inspiracija korišćeni su tekstovi sa sajtova e-bezbednost.rs i kliknibezbedno.rs.
Video materijal na ovoj stranici kreiran je u aplikaciji Windows Movie Maker.